Davorin Rudolf: Izravni pregovori s prgavim Slovencima više
st-forum :: Drustvo :: zanimljivosti
Stranica 1 / 1.
Davorin Rudolf: Izravni pregovori s prgavim Slovencima više
torcidaSTobrec pon oľu 09, 2009 11:28 pm
09.03.2009. | 20:17
ČLAN MJEŠOVITE KOMISIJE ZA GRANIČNI SPOR
Davorin Rudolf: Izravni pregovori s prgavim Slovencima više nemaju smisla
Olli Rehn je Deželi otvorio mogućnost da izbjegne Međunarodni sud u Haagu. Martti Ahtisaari je iskusan političar, ali nije ni sudac ni stručnjak za međunarodno pravo
PIŠE ANDREJA ŠANTEK
Akademik Davorin Rudolf sudjelovao je u Vladinoj skupini koja je pripremila odgovor povjereniku Europske komisije Olliju Rehnu, a bio je i predsjednik hrvatskoga dijela Mješovite hrvatsko-slovenske komisije.
Je li moguće razriješiti granični spor sa Slovenijom budući da su obje strane čvrsto ukopane?
- Hrvatska se sasvim sigurno nije ukopala. Tijekom pregovora u devedesetima Sloveniji su bili ponuđeni važni ustupci, pristali smo izaći pred sud, bilo Međunarodni sud pravde u Haagu, bilo Međunarodni tribunal za pravo mora u Hamburgu.
Koji ustupci su nuđeni?
- Među ostalim, 1998. je ponuđena podjela Savudrijskoga zaljeva u omjeru 2:1 u korist Slovenije, 1999. prihvaćena je granica na Kanalu sv. Odorika umjesto granice na prirodnome toku rijeke Dragonje, sporazumom o pograničnoj suradnji bio je ugovoren i Sloveniji ponuđen prostor u hrvatskome teritorijalnome moru za ribolov slovenskih ribara, koji je šest puta veći od cjelokupnoga slovenskog mora mjerenog od crte sredine pa na sjever, a nismo dizali galamu u svijetu zbog vojne okupacije dijela hrvatskoga područja na brdu Geri.
Ishitreni ustupci
Kakvi su bili učinci tih ustupaka?
- Sve su to bili ishitreni i nepotrebni ustupci, jer Slovenija nije zauzvrat ponudila ama baš ništa.
Jeste li Vi sudjelovali u kreiranju takve politike?
- Nisam. I ne bih.
Kako komentirate akt koji je, vezano uz hrvatski teritorij, usvojio slovenski parlament?
- Akt o prisvajanju cijeloga Savudrijskoga zaljeva, četiri sela južno od Kanala sv. Odorika i zemljišta uz Muru nije se usudio donijeti ni Dimitrij Rupel, stari meštar u izazivanju hrvatsko-slovenskih prijepora. U našemu Saboru rečeno je da se na taj način prejudicira granica. Vraga! Radi se o puno ozbiljnijim, nepodnošljivim teritorijalnim pretenzijama.
Kako komentirate očekivanja Ljubljane da Martti Ahtisaari povuče granicu?
- Mislim da Ahtisaari neće imati priliku crtati granicu. On je uvaženi političar, ali nije sudac. Nije ni stručnjak za međunarodno pravo. Školovao se za učitelja, potom studirao na Sveučilištu za tehnologiju. Osnovao je “Crises Management Initiative”. Razrješavao je sukobe, uključujući oružane, u Indoneziji, Namibiji, na Kosovu... Naš spor je pravne naravi, zahtijeva angažiranje vrhunskih i iskusnih stručnjaka za međunarodno pravo.
Vi ste protiv “političkoga” načina rješavanja graničnoga spora?
- Naravno. Nijedan strani političar neće nam, valjda, odlučivati o teritoriju. Za sporove o razgraničenju postoje stručni i kompetentni sudovi.
Pedeset država je rješavalo granične i teritorijalne sporove na Sudu u Haagu, zašto ne bismo mi i Slovenci? Zašto Slovenija ne želi u Haag?
- Premijeri Sanader i Janša dogovorili su se da se granični spor podnese Haagu. Na temelju toga dogovora osnovane su mješovite komisije sa svrhom da vladama podnesu osnove za zaključivanje posebnog sporazuma, na temelju kojega Sud počinje parnicu. Slovenci su nam prvi uručili nacrt kompromisa i predložili, na prvome mjestu, haaški Međunarodni sud pravde. Mi smo taj prijedlog prihvatili.
Gdje je zapelo?
- U Mješovitoj komisiji gotovo smo se složili o svim važnim pitanjima, osim o načinu presuđivanja po ‘načelu pravičnosti’. U zadnjih 90 godina u Haagu nije donesena nijedna presuda na takvoj osnovi. Kako sam od Slovenaca tražio da mi pojasne svoj zahtjev, nisam dobio odgovor. Rekli su neka svatko tumači ‘načelo pravičnosti’ kako hoće. Bili smo se, dakle, primakli konačnome rješenju, a onda je na vlast došla Pahorova vlada. I sve je pošlo naopako.
Beskrajna arogancija
Zašto je Slovenija raspustila komisiju?
- Pahorova vlada od prvoga je dana nastojala poništiti bledski dogovor. Dobro im je došao Rehnov prijedlog o angažiranju trojice eksperata.
Zašto?
- Zato što im je Rehn otvorio vrata da izbjegnu Međunarodni sud pravde.
Smatrate da je Rehn ishitreno ušao u spor?
- Rehn je doputovao u Ljubljanu i Zagreb nekoliko dana prije završnog sastanka Mješovite komisije. Mogao je pričekati naše zaključke. Zanemario je i bledski dogovor Sanadera i Janše.
Zašto se angažirao Rehn?
- Ne znam.
Što bi onda bila zadaća Ahtisaarijeve skupine?
- Da nam pomogne sastaviti ugovor, kompromis o nadležnosti Međunarodnoga suda.
Što će se dalje događati budući da je Slovenija odustala od daljnjeg rada u Mješovitoj komisiji?
- Mješovita komisija je odlukom slovenske vlade praktički mrtva. Nažalost, slovenskoj aroganciji ne nazire se kraj.
Kako će se onda, prema Vašemu mišljenju, riješiti pitanje našeg ulaska u EU?
- Izravnim pregovorima s ovom prgavom vladom u Ljubljani nikako. Po meni, naš put u EU vodi preko Berlina, Pariza i, dakako, Washingtona. Na nama je da nastavimo sustavno raditi na reformama i postizanju europskih standarda. I da mirno, tiho, staloženo razmišljamo o različitim varijantama. Island, primjerice, nije više entuzijast za ulazak u EU, već u zonu eura. Može se potpisati i schengenski ugovor. Hitnja, u ovakvim prilikama, nije potrebita.
vise na
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/45345/Default.aspx
ČLAN MJEŠOVITE KOMISIJE ZA GRANIČNI SPOR
Davorin Rudolf: Izravni pregovori s prgavim Slovencima više nemaju smisla
Olli Rehn je Deželi otvorio mogućnost da izbjegne Međunarodni sud u Haagu. Martti Ahtisaari je iskusan političar, ali nije ni sudac ni stručnjak za međunarodno pravo
PIŠE ANDREJA ŠANTEK
Akademik Davorin Rudolf sudjelovao je u Vladinoj skupini koja je pripremila odgovor povjereniku Europske komisije Olliju Rehnu, a bio je i predsjednik hrvatskoga dijela Mješovite hrvatsko-slovenske komisije.
Je li moguće razriješiti granični spor sa Slovenijom budući da su obje strane čvrsto ukopane?
- Hrvatska se sasvim sigurno nije ukopala. Tijekom pregovora u devedesetima Sloveniji su bili ponuđeni važni ustupci, pristali smo izaći pred sud, bilo Međunarodni sud pravde u Haagu, bilo Međunarodni tribunal za pravo mora u Hamburgu.
Koji ustupci su nuđeni?
- Među ostalim, 1998. je ponuđena podjela Savudrijskoga zaljeva u omjeru 2:1 u korist Slovenije, 1999. prihvaćena je granica na Kanalu sv. Odorika umjesto granice na prirodnome toku rijeke Dragonje, sporazumom o pograničnoj suradnji bio je ugovoren i Sloveniji ponuđen prostor u hrvatskome teritorijalnome moru za ribolov slovenskih ribara, koji je šest puta veći od cjelokupnoga slovenskog mora mjerenog od crte sredine pa na sjever, a nismo dizali galamu u svijetu zbog vojne okupacije dijela hrvatskoga područja na brdu Geri.
Ishitreni ustupci
Kakvi su bili učinci tih ustupaka?
- Sve su to bili ishitreni i nepotrebni ustupci, jer Slovenija nije zauzvrat ponudila ama baš ništa.
Jeste li Vi sudjelovali u kreiranju takve politike?
- Nisam. I ne bih.
Kako komentirate akt koji je, vezano uz hrvatski teritorij, usvojio slovenski parlament?
- Akt o prisvajanju cijeloga Savudrijskoga zaljeva, četiri sela južno od Kanala sv. Odorika i zemljišta uz Muru nije se usudio donijeti ni Dimitrij Rupel, stari meštar u izazivanju hrvatsko-slovenskih prijepora. U našemu Saboru rečeno je da se na taj način prejudicira granica. Vraga! Radi se o puno ozbiljnijim, nepodnošljivim teritorijalnim pretenzijama.
Kako komentirate očekivanja Ljubljane da Martti Ahtisaari povuče granicu?
- Mislim da Ahtisaari neće imati priliku crtati granicu. On je uvaženi političar, ali nije sudac. Nije ni stručnjak za međunarodno pravo. Školovao se za učitelja, potom studirao na Sveučilištu za tehnologiju. Osnovao je “Crises Management Initiative”. Razrješavao je sukobe, uključujući oružane, u Indoneziji, Namibiji, na Kosovu... Naš spor je pravne naravi, zahtijeva angažiranje vrhunskih i iskusnih stručnjaka za međunarodno pravo.
Vi ste protiv “političkoga” načina rješavanja graničnoga spora?
- Naravno. Nijedan strani političar neće nam, valjda, odlučivati o teritoriju. Za sporove o razgraničenju postoje stručni i kompetentni sudovi.
Pedeset država je rješavalo granične i teritorijalne sporove na Sudu u Haagu, zašto ne bismo mi i Slovenci? Zašto Slovenija ne želi u Haag?
- Premijeri Sanader i Janša dogovorili su se da se granični spor podnese Haagu. Na temelju toga dogovora osnovane su mješovite komisije sa svrhom da vladama podnesu osnove za zaključivanje posebnog sporazuma, na temelju kojega Sud počinje parnicu. Slovenci su nam prvi uručili nacrt kompromisa i predložili, na prvome mjestu, haaški Međunarodni sud pravde. Mi smo taj prijedlog prihvatili.
Gdje je zapelo?
- U Mješovitoj komisiji gotovo smo se složili o svim važnim pitanjima, osim o načinu presuđivanja po ‘načelu pravičnosti’. U zadnjih 90 godina u Haagu nije donesena nijedna presuda na takvoj osnovi. Kako sam od Slovenaca tražio da mi pojasne svoj zahtjev, nisam dobio odgovor. Rekli su neka svatko tumači ‘načelo pravičnosti’ kako hoće. Bili smo se, dakle, primakli konačnome rješenju, a onda je na vlast došla Pahorova vlada. I sve je pošlo naopako.
Beskrajna arogancija
Zašto je Slovenija raspustila komisiju?
- Pahorova vlada od prvoga je dana nastojala poništiti bledski dogovor. Dobro im je došao Rehnov prijedlog o angažiranju trojice eksperata.
Zašto?
- Zato što im je Rehn otvorio vrata da izbjegnu Međunarodni sud pravde.
Smatrate da je Rehn ishitreno ušao u spor?
- Rehn je doputovao u Ljubljanu i Zagreb nekoliko dana prije završnog sastanka Mješovite komisije. Mogao je pričekati naše zaključke. Zanemario je i bledski dogovor Sanadera i Janše.
Zašto se angažirao Rehn?
- Ne znam.
Što bi onda bila zadaća Ahtisaarijeve skupine?
- Da nam pomogne sastaviti ugovor, kompromis o nadležnosti Međunarodnoga suda.
Što će se dalje događati budući da je Slovenija odustala od daljnjeg rada u Mješovitoj komisiji?
- Mješovita komisija je odlukom slovenske vlade praktički mrtva. Nažalost, slovenskoj aroganciji ne nazire se kraj.
Kako će se onda, prema Vašemu mišljenju, riješiti pitanje našeg ulaska u EU?
- Izravnim pregovorima s ovom prgavom vladom u Ljubljani nikako. Po meni, naš put u EU vodi preko Berlina, Pariza i, dakako, Washingtona. Na nama je da nastavimo sustavno raditi na reformama i postizanju europskih standarda. I da mirno, tiho, staloženo razmišljamo o različitim varijantama. Island, primjerice, nije više entuzijast za ulazak u EU, već u zonu eura. Može se potpisati i schengenski ugovor. Hitnja, u ovakvim prilikama, nije potrebita.
vise na
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/45345/Default.aspx
torcidaSTobrec- SiteAdmin
- Broj postova : 798
Registration date : 17.11.2007 -
st-forum :: Drustvo :: zanimljivosti
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.|
|
|